Hrvatska sa Adria Planet - usluge na češkom jeziku!

Arheološki lokalitet CRKVINA

Hrvatska, Sjeverna Dalmacija

Facebook Twitter Email

Izlet Arheološki lokalitet CRKVINA

Lokalitet Crkvina nalazi se u središnjem dijelu katastarske čestice Općine Pakoštane broj 51/3, na položaju poznatom kao Košević, na zapadnoj obali Vranskoga jezera, u neposrednoj blizini ceste koja povezuje Pakoštane i Vranu. Na nalazištu su dosada provedene tri kampaně arheoloških istraživanja koje su rezultirale otkrivanjem jednobrodne crkve s aneksima. Arheološka istraživanja su započela godine 2006. u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta Archeološko nasljeđe južne Hrvatske od 5. do 17. stoljeća, glavnog istraživača i voditelja prof. dr. sc. A. Uglešića s Odjela za arheologiu, Sveučilišta u Zadaru.
Arhitektura crkve isticala se u prostoru i prije istraživanja što je privuklo pozornost stručne i znanstvene javnosti, tako da je položaj već odavno poznat u literaturi kao nezaobilazno mjesto u arheološkoj topografiji uže okolice. Na osnovu do sada objavlene grade i mapa iz državnog arhiva u Zadaru pokazalo se da se radi o crkvi sv. Marije koje je pripadala danas nepostojećem srednjovjekovnom selu Zablaće. Selo i crkva nastradali su u 16. stoljeću dolaskom Turaka na vransko područje.
Toponim Crkvina je uz ovaj položaj službeno upotrijebljen več na vojnoj austro-ugarskoj karti iz godine 1884. Arheološkim istraživanjima lokaliteta pronađena je longitudinalna, jednobrodna crkva s apsidom i dvije bočne prostorije sa sjeverne i južne strane. Opseg i stupanj sačuvanosti istražene arhitekture iznimno su reprezentativni. Na iskopanom dijelu nalazišta otkrivena je crkva orijentacije SZ-JI s ulazom na SZ i polukružnom apsidom na JI čija unutarnja dužina, od tjemena apside do pročelnog zida, iznosi 12,50 m, a unutarnja širina 5,15 m. Na sjevernom i južnom perimetralnom zidu otkriveni su tragovi lezena širine 80 cm. Unutar crkve pronađena je veća količina sedre i obrađenih kamenih ulomaka iz rimskog razdoblja. Sačuvani su i tragovi žbuke in situ, te više ulomaka fresaka u žutoj, crvenoj i zelenoj boji. Pronađene su veće količine tegula i imbreksa, ulomci novovjekovne grube kuhinjske keramike i glazirane stolne keramike, manji broj ulomaka rimskih amfora i nešto stakla. S južne strane crkve, prislonjena uz njen južni perimetralni zid, nalazi se prostorija koja također na JI strani završava apsidom. Unutarnja dužina prostorije iznosi 5,60 m, a širina 3,78 m. Prostorija je s crkvom komunicirala kroz vrata koja se nalaze na sjevernome zidu prostorije. Unutar južne prostorije pronađeni su ostaci fresaka crvene i zelene boje, manja količina sedre, ulomci tegula , imbreksa, glazirane stolne keramike, lule i stakla. Slična prostorija, bez apside, širine 2,05 m, otkrivena je sjeverno od crkve. Prostorija je komunicirala s crkvom preko vrata koja su se nalazila na njenom južnom zidu.
Iako je preuranjeno donositi zaključke o vremenu gradnje crkve i njenim građevinskim fazama, arheološki nalazi potvrđuju da se radi o kompleksnom lokalitetu s dugim kontinuitetom života, najvjerojatnije od kasne antike pa do ranog novog vijeka.
Hrvatska Turistička Zajednica

Copyright © 2005-2019 chorvatsko-levne s. r. o.
Odmor u Hrvatskoj