Utorak, 19. 2. 2019,  Moj izbor

Otok Vrgada

Otok Vrgada

Otok Vrgada pripada priobalnom dijelu zadarskog arhipelaga a nalazi se na njegovu krajnjem jugoistocnom dijelu. To je relativno malen otok s povrsinom od 3,67 cetvornih kilometara ( duzine 3 a sirine 1,3 kilometara). Njegova sjeverna i juzna strana su brdovite , s najvisim vrhom od 115 metara. Sredinom otoka, od juga prema zapadu, pruza se zaravan koja je pretvorena u obradivo polje. Vise od dvije trecine povrsine Vrgade prekriveno je gustom borovom sumom. Na vecini tih prostora nekada su se nalazili rodni vinogradi koje je u proslom stoljecu unistila peronospora. Obala je bogato razvedena. Osim glavne pristanisne luke, nazvane LUKA, i najvece otocne uvale za privezivanje ribarskih brodova i brodica - POCRIKVE, odnosno PRZINE, postoji tu i nekoliko manjih uvala i drazica ( Prva drazica, Druga drazica i Treca drazica ) te pjescana plaza PODBRIZI i veca uvakla KRANJE na jugu otoka. Osim LUKE, sve su spomenute uvale pjeskovite i pristupacne za kupace, a pruzaju i mogucnost duzeg kampiranja. Uz cisto more i plitke obale, Vrgada ima i takvu okolinu kao rijetko koji nas otok na Jadranu. Naime, nju okruzuje 15 manjih i vecih otoka. Od sjevera prema zapadu i jugu nalaze se ovi otoci i otocici: ARTINA, KOZINA, KOZINSKI KAMENCIC, OBUN, SIPNATA, RAKITA, GARMSKI KAMENCIC, OBRVANJ, OBLIK, GIRA, LONCARIC, VRTLIC, MURVENJAK, SKOLJIC-prvi i SKOLJIC-drugi. Svi ti otoci cine prikladnu osnovu za razvoj razlicitih oblika izletnickog i individualnog turizma.

Smještaj Otok Vrgada

Povijesti i spomenici Otok Vrgada

Najstariji podatak o broju pucanstva na Vrgadi iz godine 1572., kada su na otoku bila ukupno 133 stanovnika. Godine 1608., prije epidemije kuge, bilo ih je 113. Zatim je godine 1631.-32. kuga vladala Vrgadom pa je umrlo gotovo sve njezino stanovnistvo. Iducih nekoliko godina Vrgada se napucuje novim stanovnicima, vecim dijelom izbjeglim hrvatskim obiteljima iz Bosne koje su Turci prisiljavali da prihvate muslimansku vjeru, a manjim dijelom ljudima iz bliskih mjesta na kopnu i otocima. U godini 1754. Vrgada broji 288 stanovnika. Svrsetkom 19. stoljeca, godine 1896., na njoj zivi 486 zitelja. Prema popisu iz 1948. godine, dakle tri godine nakon zavrsetka II svjetskog rata, na Vrgadi ima 538 stanovnika. Danas ih je stalno nastanjeno oko 200. Do kraja 19. stoljeca Vrgadini se pretezito bave obradom zemlje, posebice uzgojem vinove loze, i samo ponekom vrstom sezonskog ribolova, kao sto je lov srdela mrezama stajacicama ( serdelarima ) i lov male ribe mrezama potegacama ( sabakama ). Nakon sto je spomenuta bolest unistila vinograde, ribolov im je postao glavno zanimanje jer je more oko Vrgade bilo bogato svakovrsnom ribom. Loveci ribu Vrgadini vrlo brzo postaju nadaleko poznati i priznati uspjesni ribari, posebice u lovu mrezama - ludrom , tratom i migavicom, a i drugim ribarskim priborom. Po zavrsetku II svjetskog rata mnogi ljudi na Vrgadi odlucuju se za ribarstvo i za pomoracka zvanja, pa odlaze na trgovacke i putnicke brodove na kojim sluze kao mornari ( palubari ), kormilari, kuhari, konobari, stolari, voditelji paluba, pomorski i strojarski casnici. Ne mali broj njih nalazi radna mjesta u gradovima ( Rijeci , Zadru, Sibeniku Splitu i dr. ) i s obiteljima napustaju otok. U novije vrijeme ulov riba sve vise slabi, pa slabi i interes za ribarsku profesiju a i nema mladosti koja bi se takva teska posla prihvatila. Otok tako postaje i to svake godine sve vise oaza umirovljenika i populacijski nazaduje. Vrgada je u proslosti imala istaknutu povijesno-stratesku vaznost. O njoj bizantski car Konstantin Porfirogenet u desetom stoljecu pise da je uz Krk, Rab i Osor ( Cres i Losinj ) bila naseljena, dok su ostali jadranski otoci bili pusti i nenaseljeni. Ta naseljenost odnosi se na vojnu postrojbu koja je zivjela i djelovala u tvrdjavi na brdu GRADINA gdje su i danas vidljivi njezini ostaci. Drugog naselja nije bilo. Tvrdjava je cuvala pristup s juga glavnom gradu bizantske Dalmacije a to je bio Zadar ( tada IADERA ) i osiguravala nesmetanu plovidbu bizantskim galijama u smjeru sjeverozapada ili pak juga. Najvaznije trgovacko pristaniste u Vrgadinskom kanalu bilo je u danasnjim PAKOSTANIMA gdje se je iskrcavala galijama dopremljena roba i otpremala u unutrasnjost kao i iskrcavala roba za druge predjele i zemlje. Drzi se da je tvrdjava na Vrgadi izgradjena ilikrajem petog ili na pocetku sestog stoljeca poslije Krista. To je vrijeme kad Bizant i na drugim otocima i predjelima carstva gradi slicne utvrde u jednake svrhe ( na otoku Zirju i Pustograd na otoku Pasmanu i dr.) Punih pet stoljeca su bizantski carevi drzali Vrgadu pod svojom vlascu da bi tek 923. kad je carstvo pocelo znatnije propadati, predali Vrgadu te ostale otoke i gradove svoje Dalmacije ( Bizantski temat ) na upravu hrvatskome kralju TOMISLAVU, kojeg su imenovali svojim arhontom. Ima razloga predpostaviti da od tada pocinje i naseljavanje Vrgade hrvatskim zivljem. Ipak, konacno pripojenje bizantskih gradova i otoka hrvatskoj drzavi obavio je, nakon Tomislava, hrvatski kralj Petar Kresimir IV. oko 1069. godine. Nakon sto je pripala hrvatskoj drzavi tvrdjava je izgubila svoju dotadasnju ulogu i vaznost. Ni vojske u u njoj nije vise bilo. Mozda upravo tada ili nesto kasnije pocinje, i to na suprotnome brdu zvanom SUDUJAM , nicati hrvatsko naselje kojemu su tadasnji stanovnici dali ime LEVIGRAD, sto znaci grad, odnosno tvrdjava na istoku. Pod tim imenom spominje se Vrgada sve do kraja 14. stoljeca. Pocetkom 15. stoljeca pa sve do 1617. godine javlja se ime LAPKAT, vjerovatno izvedeno kao skracenica iz starog imena LUMBRIKATON, a zatim ime VERGADA koje je venecijanskog podrijetla i mozda talijansko-venecijanska izvedenica hrvatskog imena VRHGRADA. Visestoljetna vlast venecije imala je za posljedicu da je ime Vrgada ostalo do dana danasnjeg. Krajem 14. stoljeca nekoliko fratara ( eremita ), pavlinskog reda, napusta samostan u Vrani ( na kopnu ) i nastanjuje se u tvrdjavi na Vrgadi. Tu utemeljuju samostan sv.Jurja i ostaju dvadesetak godina. Po odluci zadarske nadbiskupije, oko 1410. godine napustaju Vrgadu i sele se na otok SKOLJIC kod mjesta Preka na otoku UGLJANU. Jedan od tih fratara ostaje na Vrgadi kao zupnik. U uvali POCRIKVI, na mjesnom groblju, nalazi se crkva sv.ANDRIJE, iz devetoga stoljeca. Gradjena je po uzoru starohrvatskih predromanickih crkava u Dalmaciji. Legenda veli, da je nekada davno more na tomjesto donijelo drveni kip sv.Andrije, inace bizantskog sveca, pa su ljudi, svecu u cast, podigli crkvicu i taj kip postavili na njen oltar. Svetog Andriju ljudi na Vrgadi i danas stuju kao zastitnika ribara. Crkvica sv.Andrije bila je do kraja 17. stoljeca zupna crkva. Poznato je da su u njoj fratri pavlini, za svoga boravka u samostanu na tvrdjavi, sluzili misu vjernicima Vrgade. Mnogi kasniji zupnici zvali su se "parohijanima crikve svetga Andrije". Danasnja zupna crkva Sv.Trojice na brdu Sudujmu gradjena je vise goina a postala je zupnom crkvom tek 19. X 1696. godine. Od tada se i svecenici na Vrgadi biljeze kao " parohijani s. crikve sv.Trojice na Vrgadi". Crkva je samo dijelom novogradnja. naime, ranije je na tom mjestu postojala vjetrenjača sa mlinom, gradjena u kruznom obliku. Toj postojecoj kruznoj gradjevini, gdje se danas nalazi glavni oltar i sakristija dodana je novoizgradjena crkvena ladja sa pobocnim oltarima, prostorom za puk i uzdignutim krovom. U crkvi se, na njezinom glavnom oltaru, nalazi restaurirana slika sv.Trojstva. Ta vrijedna umjetnina vjerojatno je dijelo nekoga, do danas nepoznatog, venecijanskog slikara. Ostale vrijednosti crkve dijelom su pohranjene u župnome dvoru a dijelom u Zadarskoj nadbiskupiji. U uvali Przini jos su i danas vidljivi kameni ostaci pregradnog zida nekadasnje solane. Kako to dokumenti predocuju, Vrgada je bila obavezana davati zadarskim priorima po svakoj kuci 9 mjera soli na godinu. No, godine 1096. zadarski prior Drago ustupio samostanu sv.Krsevana u Zadru one usluznosti koje su od davnina uzivali zadarski priori u Vrgadi, tj. davanja spomenutih mjera soli na godinu. Nema dokumenata o tomu kad su te obveze ukinute niti kada je u solani prestala proizvodnja soli. po ostacima se vidi da je to moralo biti davno. Pored spomenutih davanja Vrgada je imala obvezu i prema zadarskim biskupima. Kakva i kolika su bila nije poznato, ali znade se da ih je bilo. Od kada je Venecija uspostavila svoju vlast nad Dalmacijom, Vrgada je bila u posjedu razlicitih vlastelina koji su sebe nazvali kontima. Prvi konte na Vrgadi bio je zadarski plemic ZLORADIS koji je Vrgadu dobio u zakup 18. listopada 1421. godine. Nakon njega, i to 1453. godine vlasnik postaje konte FARINI kojemu je Venecija za njegove zasluge podarila otok. Godine 1652. knezovi KLOKOCICI kupuju Vrgadu i gospodare na njoj sve do 1681. godine kada je kupuju DAMIANI ( Damjanovici iz Skripa na otoku Bracu ). Konti Damiani ostaju dugi niz godina na Vrgadi sve do 1920-21. godine kada im Kraljevina SHS zakonom o nacionalizaciji oduzima posjed, uz obvezu davanja novcane nadoknade za oduzetu imovinu. Ta novcana protuvrijednost ni do danas nije u cijelosti isplacena njihovim potomcima pa ta obveza nuzno prelazi na Republiku Hrvatsku. Narod u Vrgadi ocekuje da ce drzava to pitanje u skoro vrijeme i rijesiti. Konti Damiani su dolaskom na Vrgadu podigli velebnu zgradu za svoje obitavaliste, koje je narod nazvao Kontov palac. nalazi se na dominantnom mjestu u selu, okrenuta sjeverozapadnom dijelu otoka. Opkoljena je zidom unutar kojega se nalazilo dvoriste s velikim spremnicima za vodu, zatim vrt sa egzoticnim nasadima i mala kapelica Gospe od Zdravlja. U toj je kapelici mjesn zupnik sluzio misu za kontovu obitelj koja je izbjegavala druzenje sa seoskim pukom. U prizemnom dijelu zgrade nalazile su se podrumske prostorije u kojima se pohranjivalo maslinovo ulje, vino, smokve, krumpir, zitarice i drugo sto su seljani bili duzni davati kontu od svega uroda na polju. Namet je iznosio desetinu od svega sto su nasli na polju. Na prvome katu bile su prostorije za obitavanje. S unutarnje strane prednjeg zida , odmah iza prvih podrumskih vrata, nalazi se na kamenu u zidu glagoljskim slovima ukresan natpis u skracenicama: Č.ŠĆ.Ž.DON P.P.P. NA VRGADI. Prva tri slova znace godinu 1707., tri slova P su kratice za Petar Pletikosic, paroh. Danas su od kontova palaca ostali, i to djelomicno, samo vanjski zidovi. Spremnici za vodu su zatrpani a vrt je pretvoren u igraliste za nogomet i boce. Cijela je samo kapelica Gospe od Zdravlja u kojoj se nalazi vrijedna slika Gospe sa djetetom., radjena u tipicno bizantskom stilu i ukrasena srebrnim i zlatnim reljefnim pokrovom. O toj slici stariji ljudi na Vrgadi redovito kazuju mladjim narastajima sljedecu istinitu pricu: " Kad je konte s clanovima svoje obitelji zauvijek napustao otok, uzeo je sa sobom i Gospinu sliku. No, ucinila je takva bura da brodom nije mogao preko mora. I u drugom pokusaju takodjer je uzeo sa sobom sliku , ali je dozivio jos jacu buru pa je ostao na Vrgadi. Uspio je otploviti tek u trecem pokusaju, kad je Gospinu sliku vratio na oltar u kapelici. Narod Vrgade s radoscu je primio tu cinjenicu."

Kupanje i plaže Otok Vrgada

Vrgada je otok poznat po pješčanim plažama, koje vole naturisti.
Šljunčane i pješčane uvale s borovom šumom i mediteranskom vegetacijom pogodne su za miran odmor daleko od gužve.

Otok Vrgada IZLETI

Nacionalni park Krka + ŠibenikNacionalni park KornatiNacionalni park PaklenicaModrić špiljaRijeka Zrmanja - KanuVrgada - otok robinsonaZadar s okolicomVečernja vožnja brodom po Pašmanskom kanaluFish piknik - VrgadaJeep SafariVečernja panoramska vožnja brodom do ZadraJednodnevno jedrenjeBungee JumpingPoluPODMORNICA BIOGRAD na MoruJahanje - Vrana Burnum - arheolosko nalaziste- Nacionalni park KrkaOtok VisovacSrima - Prižba – dvojne bazilikeArheološki lokalitet CRKVINA

Fotogalerija Otok Vrgada

Otok Vrgada foto1 Otok Vrgada foto2 Otok Vrgada foto3 Otok Vrgada foto4 Otok Vrgada foto5 Otok Vrgada foto6 Otok Vrgada foto7 Otok Vrgada foto8 Otok Vrgada foto9 Otok Vrgada foto10 Otok Vrgada foto11 Otok Vrgada foto12 Otok Vrgada foto13 Otok Vrgada foto14 Otok Vrgada foto15 Otok Vrgada foto16 Otok Vrgada foto17 Otok Vrgada foto18 Otok Vrgada foto19 Otok Vrgada foto20 Otok Vrgada foto21 Otok Vrgada foto22 Otok Vrgada foto23 Otok Vrgada foto24 Otok Vrgada foto25 Otok Vrgada foto26
DHMZ - www.dhmz.htnet.hr

Vrijeme Otok Vrgada

Vrijeme danas ›

O Chorvatsku, Robinzonády

Copyright © chorvatsko-levne s.r.o., Ljeto 2019 Hrvatska Site by WERC - website realizations