Plitvička jezera

Hrvatska, Kontinentalna Hrvatska

Plitvićka jezera je najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, najavljeno je već 1949. godine i pokriva površinu od 296,9 četvornih kilometara. Set od 16 većih i nekoliko manjih terasastih jezera međusobno povezanih sa protokom od 140 slapova istezanje između vapenca masiva Velikog i Malog Kapeli i Pleševica 130 km južno od Zagreba u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom. Jezero je formirana u gornjim dijelovima kanjona rijeke Korane i njezinih pritoka, rijeka Crna, Biela, Rječica i Plitvička. Između jezera i okolnih padina vodi mnoge staze i šetnice, kroz koji posjetitelji mogu planirati svoju rutu u skladu sa svojim idejama i snagama. Cijena ulaznice uključuje besplatno autobusni prijevoz koji ide preko duž istočne strane kanjona i izlet brodom na jezeru Kozjak. Plitvička jezera od 1979 kao svjetske prirodne baštine.
Oko 200.000 turista godišnje posjeti parkove, koje su postavili drvene šetališta i mostove na obje strane kanjona i slapića. Za Proščansko jezero, najviše jezero geografske širine, prolazi autobus i na svakom stajalištu je moguče dobiti na i obavljati. U središtu parka je jezero Kozjak, kroz koje prolazi redovito parobrod.

Vrijeme

1 °C

Trenutno

Pritisak: 1019 hPa
Vlažnost: 93 %
Vjetar: 1 m/s
UV index: 0

Sub

10 °C
4 °C

Net

8 °C
3 °C

Pon

8 °C
1 °C

Uto

8 °C
-0 °C

Sri

12 °C
5 °C

Povijest i spomenici

Prvi susret bio je naziv Plitvička jezera korist 1777. godine svećenikom Dominikom Vukasovićom. Do 8. travnja 1949 osnovana je Nacionalni park Plitvička jezera, koji je osnovan kako bi zaštitili jedinstvenu kaskadu jezera s visine od 156 metara. NP Plitvička jezera bio uključen u 1979. godini u UNESCO-ve Svjetske baštine.
Do 1958. godine bilo područje Plitvičkih jezera za turiste nedostupno. U proljeće 1991. godine područje oko Plitvica bilo sudbinskim mjestom uskrsne krvave bitke, koja je bila prvi vojni sukob s žrtvama za vrijeme jugoslavenskog građanskog rata.